Dok se bliži međunarodna Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, Danska više ne trati dragocjeno vrijeme. Prepoznavši proizvodnju hrane kao jedno od ključnih pitanja, danska vlada objavila je klimatski sporazum kojim će uložiti 168 milijuna eura (1 milijardu kruna) u proizvodnju hrane na biljnoj osnovi, kako bi smanjila svoju emisiju stakleničkih plinova.
Za nekoliko tjedana bit će održana UN-ova međunarodna konferencija o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu. Ona bi trebala donijeti konkretne planove i korake za zadržavanje klimatskog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva, kako što je predviđeno u Pariškom ugovoru o klimi 2015. godine. Spomenuti ugovor donesen je prije sad već šest godina. Nažalost, gotovo ništa se još nije promijenilo na bolje u praksi.
Klimatski prosvjed u Bruxellesu
Kako bi se potaknulo političare na djelovanje, prije nekoliko dana je u sjedištu EU u Bruxellesu održan ogroman prosvjed. Više desetaka tisuća ljudi je u nedjelju napravilo tri kilometra dugu povorku tražeći djelovanje i konkretne promjene. Bio je to prvi veliki hod za klimu od izbijanja pandemije koronavirusa. Po sloganom “Koalicija za klimu” okupilo se 80 organizacija, a bili su prisutni i neki belgijski političari. Upravo Belgija je bila jedna od država koje su ovoga ljeta “na svojoj koži” osjetile posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta. Zemlju su pogodile ogromne poplave, nanijele značajnu materijalnu štetu i odnijele ljudske živote.
Danska vlada donijela povijesni klimatski sporazum
S obzirom na sve loše vijesti, posebno veseli i ohrabruje novost iz Danske. Njihova vlada odlučila uzeti stvar u svoje ruke, ne čekajući ostale države ili prosvjede građana. Prepoznala je temu proizvodnje hrane i njezinu snažnu poveznicu sa stvaranjem stakleničkih plinova. Štoviše, sve glavne političke stranke su u parlamentu potpisale zajednički klimatski sporazum. Njegov cilj je da se emisija takvih plinova sreže na pola i promijeni način proizvodnje hrane.
Najveća investicija takve vrste dosad u Europi
Ulaganje od 168 milijuna eura, odnosno 1 milijardu danskih kruna, najveća je investicija u istraživanje i razvoj hrane na biljnoj osnovi koju su Europska unija i njezine članice dosad vidjele. Cilj “zelene tranzicije” danske poljoprivrede je da se do 2030. značajno reducira emisija stakleničkih plinova i dušika. Plan je srezati razinu stakleničkih plinova više od 50%, odnosno na razinu iz 1990-ih.
Kako bi se to postiglo, poljoprivreda će morati postati održiva. Informacije radi, istraživanje Sveučilišta u Oxfordu pokazalo je da svijet ne može dosegnuti svoje klimatske ciljeve ako se ne odmakne od konvencionalnog uzgoja životinja. Prelazak na biljno “meso”, odnosno biljne proteine moglo bi smanjiti emisiju štetnih plinova do čak 90%.
U sporazumu koji je donesen u Danskoj navodi se kako će se morati aktivno koristiti potpore za poljoprivredu. To će biti način da se uzgajivačima pruži poticaj za održivu proizvodnju i tako osigura podrška zelenoj tranziciji u prehrambenoj industriji.
Konkretna strategija za proizvodnju biljne hrane
Vlada planira povećati proizvodnju veganske, odnosno hrane na biljnoj osnovi. To uključuje stvaranje novih radnih mjesta i fokusiranje na promociju prodaje te edukaciju. Stvorit će Fond za proizvode na biljnoj osnovi i osigurati 90 milijuna eura tijekom devet godina kako bi podržala razvoj i promociju proizvoda.
Za uzgajivače postoji petogodišnji plan s naglaskom na ekologiju i biljnu hranu. On će im donijeti 78 milijuna eura u bonusima. Uvjet je da se odluče na uzgoj biljne hrane bogate proteinima za ljudsku konzumaciju.
Osigurat će se i sredstava za opremu za preradu i proizvodnju hrane na biljnoj osnovi. Danska vlada također se obvezala napraviti strategiju za “zelene proteine” za ljude i životinje. Nju će poduprijeti s 35 milijuna eura tijekom pet godina.
U sporazumu se navodi i kako bi dobrobit životinja trebala biti prioritet. Dio ciljeva orijentiran je i na smanjenje sječe stabala u danskim šumama te stvaranje većih šumskih površina.
Nadajmo se kako će i ostale države slijediti ovaj pozitivan primjer. Posebice stoga što imaju sasvim dovoljno vremena proučiti danski sporazum prije održavanja COP26 konferencije.
Zanima li vas više informacija o odnosu hrane i ekologije, predlažemo naš raniji članak na tu temu.
Foto: Rahbek Media, Unsplash